Globalna kriza ne posustaje, ve\u0107 se produbljuje, slu\u017ee\u0107i kao svojevrsno zrcalo koje nam pokazuje iznimno neugodnu sliku.<\/span><\/p>\n Vidimo kako, usprkos konstantnoj \u010dovjekovoj te\u017enji za slobodom, demokracijom i jednako\u0161\u0107u tijekom \u010ditave ljudske povijesti, u dana\u0161nje vrijeme, \u010dak i u “slobodnim i demokratskim” zapadnim zemljama dru\u0161tvo je izobli\u010deno golemom socijalnom nejednako\u0161\u0107u i o\u010ditom razlikom izme\u0111u “elite” i “ostalih”, odnosno “bogatih” \u00a0i “siroma\u0161nih”.<\/p>\n U doba globalne komunikacije, mnogi javno priznaju taj problem, no \u010dini se da kad se postavi pitanje rje\u0161enja, nitko nema ni odgovor ni volju za promjenom.<\/p>\n Osim \u00a0potrebe za pravednijom raspodjelom bogatstva, ljudi su ogor\u010deni zbog raznih vrsta nejednakosti, uklju\u010duju\u0107i i nedostatak jednakih prilika za sve. Me\u0111utim, \u010dinjenica je da nikakva pravedna raspodjela ne\u0107e pomo\u0107i sve dok ne razvijemo dru\u0161tvenu svijest koja podupire uzajamno jamstvo. Preferiranje jednog sektora populacije \u00a0u odnosu na drugi, samo \u0107e potaknuti srd\u017ebu i ogor\u010denje u ostalim sektorima. Ukoliko ne budemo svijet promatrali kroz prizmu uzajamnog jamstva, ljudi koji ne budu me\u0111u onima koji primaju uvijek \u0107e biti zavidni i pitat \u0107e se: “Za\u0161to oni, a ne ja?”<\/p>\n <\/p>\n Uzajamno jamstvo recipro\u010dna je veza koja zahtijeva od nas da sve promatramo kao da su nam najbli\u017ei rod.<\/span><\/p>\n Mo\u017eda nam je te\u0161ko povjerovati da je to mogu\u0107e, ali evolucija ljudskog dru\u0161tva dovest \u0107e nas u stanje u kojem \u0107emo osje\u0107ati \u010ditav svijet unutar sebe, sli\u010dno na\u010dinu na koji do\u017eivljavamo bli\u017enje. Osje\u0107amo kad netko nama blizak treba pomo\u0107 i kakvu pomo\u0107 trebaju – bilo da se radi o starim roditeljima maloj djeci, neo\u010dekivanim tro\u0161kovima i ra\u010dunima, zdravlju itd. Naravno, obiteljske prioritete odre\u0111ujemo prema hitnosti. Bismo li zanemarili bolesnog djeda? Ne, ako smo normalna obitelj. Osje\u0107aj odgovornosti za nekoga, uzajamnog jamstva, izaziva takav nagon u nama. Tako \u0107emo morati pristupiti i vezama s ostatkom \u010dovje\u010danstva.<\/p>\n <\/p>\n Jednakost je stanje u kojem svatko od nas posjeduje jednake prilike i osobne mogu\u0107nosti za konstruktivno samoizra\u017eavanje u kolektivnom sustavu – davati i primati i biti u ravnote\u017ei s ostatkom \u010dovje\u010danstva.<\/p>\n Primjerice, srce je jednako va\u017eno kao i plu\u0107a, plu\u0107a su jednako va\u017ena kao jetra, jetra kao bubrezi, bubrezi kao noge, a one su pak jednako va\u017ene kao ruke\u2026Po \u010demu su jednaki? Svi su organi u recipro\u010dnom odnosu, \u010diji je cilj osigurati dobrobit organizma. Me\u0111utim, svaki dio tijela usmjerava se na razli\u010dite funkcije koje su neophodne za dobrobit tijela. To je ono \u0161to organizam dr\u017ei \u017eivim i zdravim.<\/p>\n Sli\u010dno tome, ako osoba pripada dijelu \u010dovje\u010danstva, to je ne \u010dini manje vrijedom od osobe iz nekog drugog dijela. Da parafraziram, ja, recimo, pripadam “srcu” \u010dovje\u010danstva, netko drugi pripada “mozgu” ili “jetri” \u010dovje\u010danstva. Sve su to uvjeti u kojima smo ro\u0111eni i koji su nam predodre\u0111eni. No da bismo o\u010duvali zdravlje i dobrobit cijelog \u010dovje\u010danstva, moramo zajedni\u010dki raditi kao jednaki, na mjestima na koje smo postavljeni, a ne smatrati se superiornima ili inferiornima zato \u0161to smo stavljeni na ovo, a ne neko drugo mjesto.<\/p>\n Svi smo ro\u0111eni u razli\u010ditim obiteljima, s razli\u010ditim genima, i razli\u010ditim odgojem. Na\u0161i svjetonazori mogu biti vrlo razli\u010diti i mo\u017eemo se osje\u0107ati druk\u010dijima od drugih. No ako svatko od nas osje\u0107a da je cilj u harmoniji s drugima, posti\u0107i \u0107emo jednakost.<\/p>\n U dana\u0161nje vrijeme, stav po kojem je trud koji ulazemo u dobrobit \u010dovje\u010danstva jedino mjerilo na\u0161e jednakosti, je dino je \u0161to mo\u017ee o\u010duvati na\u0161e dru\u0161tvo. Put ka takvom na\u010dinu razmi\u0161ljanja vodi kroz neprestani samoodgoj sve dok ne spoznamo stvarnost u kojoj smo svi zapravo jedni drugima rod. Kad uzajamno jamstvo postavimo na vrh sste svojih prioriteta, otkrit \u0107emo da je svijet postao mjesto u kojem je \u017eivot ugodan i radostan.<\/span><\/p>\n \u0160to nama, prirodno egocentri\u010dnim bi\u0107ima, mo\u017ee pomo\u0107i da dru\u0161tveni interes stavimo iznad osobnog? Samo utjecaj dru\u0161tva! Prema tome, moramo promijeniti svoje dru\u0161tvene vrijednosti tako da ljude po\u010dnemo cijeniti prema svom doprinosu dru\u0161tvu, a ne prema veli\u010dini njihova bankovnog ra\u010duna. Kada \u0107e \u017eivot na ovom planetu postati dobar? Kad prestanemo misliti prvenstveno na sebe i po\u010dnemo misliti na druge.<\/p>\n Prema tome, moramo po\u010deti mijenjati svoju okolinu kroz obrazovni program koji \u0107e, s jedne strane, pru\u017eiti ljudima transparentne, znanstvene \u010dinjenice o globalnom, me\u0111uovisnom svijetu u koji smo se razvili i, s druge strane, dati im jednostavne, prakti\u010dne aktivnosti koje \u0107e im omogu\u0107iti iskustvo iz prve ruke, osje\u0107aj koristi uzajamne, me\u0111usobno nadopunjavaju\u0107e suradnje.<\/p>\n Takav bi program osigurao pozitivnu motivaciju koja bi zajam\u010dila postizanje i odr\u017eavanje velikih promjena koje nas izdi\u017eu iznad na\u0161e uro\u0111ene prirode..<\/p>\n Autor Michael Laitman<\/b><\/p>\n Michael Laitman je globalni mislilac koji se zala\u017ee za<\/span> Dru\u0161tvena svijest ima mo\u0107 stvoriti svijet jednakih Globalna kriza ne posustaje, ve\u0107 se produbljuje, slu\u017ee\u0107i kao svojevrsno zrcalo koje nam pokazuje iznimno neugodnu sliku. Vidimo kako, usprkos konstantnoj \u010dovjekovoj te\u017enji za slobodom, demokracijom i jednako\u0161\u0107u tijekom \u010ditave ljudske povijesti, u…<\/span><\/p>\nKako razviti osje\u0107aj empatije prema svima<\/b><\/h2>\n
Ne morate biti nuklearni fizi\u010dar da biste razumjeli za\u0161to je nejednakost u dana\u0161nje vrijeme neprihvatljiva<\/b><\/h2>\n
Jeste li spremni za svijet ljubavi i jednakosti?<\/b><\/h2>\n
\n<\/span>preobrazbu dru\u0161tva kroz novi oblik globalnog obrazovanja, koje smatra klju\u010dnim<\/span>
\n<\/span>za rje\u0161avanje goru\u0107ih pitanja na\u0161eg doba. Osniva\u010d je Instituta ARI, profesor je<\/span>
\n<\/span>ontologije i teorije znanja, doktor filozofije i magistar medicinske<\/span>
\n<\/span>biokibernetike. Mo\u017eete ga prona\u0107i na<\/span> Google+<\/span><\/a>,<\/span> YouTube<\/span><\/a>u i<\/span> Twitter<\/span><\/a>u<\/span><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"