Sve dublje i nerje\u0161ive globalne krize, s popratnim manifestacijama dru\u0161tvene tjeskobe, zahtjevaju hitne promjene prevladavaju\u0107ih dru\u0161tvenih vrijednosti – koje su egocentri\u010dne, egoisti\u010dne i nemilosrdno kompetitivne – u nove, pozitivne vrijednosti, tj. u vrijednosti koje poti\u010du stvaranje pozitivnih odnosa i uzajamne odgovornosti.<\/span><\/p>\n Najbr\u017ei i najo\u010ditiji na\u010din postizanja takve promjene \u00a0jest putem klju\u010dnih dijelova koji oblikuju na\u0161 na\u010din razmi\u0161ljanja: medija i interneta. Uzimaju\u0107i u obzir mjeru u kojoj mediji utje\u010du na nas, mo\u017eemo \u010dak zahtijevati da se medijski sadr\u017eaji promjene ako \u017eelimo uspje\u0161no promijeniti i odr\u017eati novi na\u010din razmi\u0161ljanja. Primjerice, kad bi mediji neprestano promovirali stav da su davanje, dijeljenje i suradnja dobri, i mi bismo tako po\u010deli razmi\u0161ljati, a zatim i rado slijedili njihov primjer.<\/span><\/p>\n <\/p>\n U dana\u0161njoj stvarnosti, na\u0161a su ega napuhana, samo\u017eivost se nagra\u0111uje, a manipulatore se \u010desto poti\u010de kao “probita\u010dne”. Takvim se tendencijama u na\u0161em svakodnevnom \u017eivotu moramo suprotstaviti, a ne poticati ih – i to kroz svakodnevne medijske primjere opre\u010dnih, pro-socijalnih stavova – poput razumijevanja, obzirnosti prema drugima i uzajamne integracije.<\/span><\/p>\n <\/p>\n Kad pogledamo trenutne sadr\u017eaje u medijima, nije ni \u010dudo \u0161to se one koji se ne pona\u0161aju sebi\u010dno i zlobno u \u0161koli naziva \u201cslabi\u0107ima\u201d i \u201ctupanima\u201d. Uz takav priljev negativnih poruka, ne iznena\u0111uje ni \u010dinjenica da trenutno svaku osnovnu \u0161kolu u Teksasu \u010duvaju policajci. Razlog nije za\u0161tita od opasnih odraslih osoba, ve\u0107 za\u0161tita od opasne djece. Neki od uhi\u0107enih imaju samo \u0161est godina. Pritom ne govorimo o jednom ili dvoje djece koja su uhi\u0107ena, ve\u0107 o 300 tisu\u0107a djece samo u 2010. godini!<\/span><\/p>\n <\/p>\n Zabavan televizijski program ne mora biti nasilan, ne mora poticati nekontroliranu samovolju. Itekako je mogu\u0107e stvoriti zabavan, iznimno kvalitetan televizijski program koji sadr\u017ei pozitivne drustvene poruke. Primjerice, istra\u017eiva\u010dko novinarstvo s jedne strane mo\u017ee razotkrivati korupciju, a s druge pokazati koliko ovisimo jedni o drugima i kako samo zajedno mo\u017eemo posti\u0107i uspjeh. Mediji bi nam mogli davati primjere zajednica i inicijativa koje implementiraju takve koncepte, kao naprimjer: u \u0161panjolskom gradu Marinaledi ljudi bez posla zaposleni su na lokalnom projektu izgradnje ku\u0107a bez hipoteke – hrabra inicijativa u regiji s 21% nezaposlenih. (Iz \u010dlanka <\/span>New York Timesa <\/span><\/i>\u201cPosao i ku\u0107e bez hipoteke za stanovnike \u0161anjolskog grada\u201d)<\/span><\/p>\n <\/p>\n Mediji bi tako\u0111er mogli raspravljati o tome koliko su takvi pothvati uspje\u0161ni, u kojoj mjeri i na koji na\u010din takvi napori pobolj\u0161avaju na\u0161e \u017eivote te koliko su takve inicijative primjenjive u razli\u010ditim dijelovima svijeta.<\/span><\/p>\n <\/p>\n Poanta je da se javni diskurs mora promijeniti. Kako se to bude mijenjalo, svi \u0107e po\u010deti prihva\u0107ati druk\u010diji na\u010din razmi\u0161ljanja i tako natjerati medije da slijede primjer mijenjaju\u0107i svoje sadr\u017eaje u skladu s novim javnim diskursom. Me\u0111utim, takvu promjenu mogu izazvati samo svjesni napori svih nas, i to \u0161to prije, jer trenutni medijski trendovi postaju sve vi\u0161e antisocijalni.<\/span><\/p>\n <\/p>\n Dru\u0161tveni mediji poput Facebook-a i YouTube-a omogu\u0107avaju svima koji imaju imalo volje i snala\u017eljivosti da promoviraju kakvu god ideju \u017eele – dobru ili lo\u0161u – i privuku dovoljno pozornosti da se stvori kriti\u010dna masa potrebna za dru\u0161tvenu promjenu. Kao \u0161to je \u010desto slu\u010daj, potrebna je tek mala, ali odlu\u010dna manjina da pokrene brzu, veliku i odlu\u010duju\u0107u promjenu. Dakle, potrebna je tek mala, odlu\u010dna manjina da izazove pozitivnu, prosocijalnu promjenu uzajamne odgovornosti.<\/span> <\/p>\n U rujnu 2009. New York Times objavio je \u010dlanak Clive Thompsona pod nazivom \u201cDebljaju li vas va\u0161i prijatelji?\u201d. Thompson je opisao svoj posjet 76-godi\u0161njakinji koja \u017eivi u Framinghamu u Massachusettsu. Vodila je ra\u010duna o tome gdje su njezini biv\u0161i kolege iz razreda; s njih pet-\u0161est redovno se vi\u0111ala tijekom 60 godina, a s ostalima bi se okupili na godi\u0161njicama mature svakih pet godina. Njezina je pri\u010da fascinantna zbog toga \u0161to su svi njezini razredni kolege, izuzev jednoga, ostali mr\u0161avi tijekom svih tih godina, iako je ve\u0107i dio njihove zajednice podlegao pretilosti. Nadalje, taj pojedinac koji je tako\u0111er podlegao pretilosti bio je jedini koji nije odr\u017eavao kontakt s ostatkom razreda.<\/span><\/p>\n <\/p>\n Nekoliko godina poslije, dvojica profesora, Nicholas Christakis i James Fowler upotrijebili su prikupljene podatke (kao i one o nekoliko tisu\u0107a njihovih susjeda) i do\u0161li do novih i za\u010du\u0111uju\u0107ih otkri\u0107a o tome kako utje\u010demo jedni na druge na svim razinama – fizi\u010dkoj, emocionalnoj i psihi\u010dkoj – te kako ideje mogu biti jednako zarazne kao virusi.<\/span><\/p>\n <\/p>\n U svojoj hvaljenoj knjizi <\/span>Povezani: Iznena\u0111uju\u0107a mo\u0107 dru\u0161tvenih mre\u017ea i kako one utje\u010du na na\u0161e \u017eivote – Kako prijatelji prijatelja va\u0161ih prijatelja utje\u010du na to \u0161to osje\u0107ate, mislite i \u010dinite<\/span><\/i>, Christakis i Fowler ustanovili su da izme\u0111u vi\u0161e od 5000 sudionika postoji mre\u017ea odnosa. Otkrili su da u toj mre\u017ei svi utje\u010du jedni na druge, kako na fizi\u010dku dobrobit pojedinca, tako i na dru\u0161tvena pitanja.<\/span><\/p>\n <\/p>\n U svom \u010dlanku (\u201cDebljaju li vas va\u0161i prijatelji?\u201d) Thompson je napisao: <\/span><\/p>\n \u201cAnalizom podataka prikupljenih u Framinghamu, Christakis i Fowler ka\u017eu da su po prvi put prona\u0161li \u010dvrstu osnovu za potencijalno sna\u017enu teoriju vezanu uz epidemiologiju: da dobro pona\u0161anje – poput prestanka pu\u0161enja ili odr\u017eavanja vitkosti ili jednostavno sre\u0107e – prelazi s prijatelja na prijatelja kao da se radi o zaraznom virusu. Prema podacima, sudionici iz Framinghama utjecali su jedni na druge samom socijalizacijom. Isto vrijedi i za lo\u0161e oblike pona\u0161anja – skupine prijatelja \u201czarazili\u201d su jedni druge pretilo\u0161\u0107u, \u017eivotnim nezadovoljstvom i pu\u0161enjem. \u010cini se da zdravlje ne ovisi samo o genima i prehrani. Dobro je zdravlje tako\u0111er djelomi\u010dno proizvod va\u0161eg boravka u blizini drugih zdravih ljudi.\u201d<\/span> Dru\u0161tvena se zaraza ne odnosi samo na odr\u017eavanje vitkosti ili kakvog drugog zdravstvenog stanja. U predavanju na televiziji, profesor Christakis objasnio je da na\u0161i dru\u0161tveni \u017eivoti – a koliko vidimo, i dobar dio na\u0161ih tjelesnih \u017eivota – ovise o kvaliteti i snazi na\u0161ih dru\u0161tvenih mre\u017ea, kao i o onome \u0161to protje\u010de venama te mre\u017ee:<\/span><\/p>\n <\/p>\n \u201cStvaramo dru\u0161tvene mre\u017ee zato \u0161to korist uzajamno povezanih \u017eivota nadma\u0161uje nedostatke. Kad bih ja uvijek bio nasilan prema vama ili bih vas konstantno rastu\u017eivao, prekinuli biste veze sa mnom i mre\u017ea bi se raspala. Prema tome, \u0161irenje dobrih stvari i vrijednosti neophodno je za opstanak i njegovanje dru\u0161tvenih mre\u017ea. Sli\u010dno tome, dru\u0161tvene su mre\u017ee neophodne za \u0161irenje pozitivnih vrijednosti poput ljubavi, dobrote, sre\u0107e, altruizma i raznih ideja\u2026 Mislim da su dru\u0161tvene mre\u017ee fundamentalno povezane s dobrim, i po mom mi\u0161ljenju, svijetu je potrebno vi\u0161e povezanosti.\u201d<\/span><\/p>\n Ukratko, tajna velikog dru\u0161tva jest u uzajamnom jamstvu. A najbolji na\u010din da to postignemo jest kroz potporu medija i prijatelja.<\/span><\/p>\n <\/p>\n Autor: Michael Laitman<\/b><\/p>\n Michael Laitman je globalni mislilac koji se zala\u017ee za preobrazbu dru\u0161tva kroz novi oblik globalnog obrazovanja, koje smatra klju\u010dnim za rje\u0161avanje goru\u0107ih pitanja na\u0161eg doba. Osniva\u010d je Instituta ARI, profesor je ontologije i teorije znanja, doktor filozofije i magistar medicinske biokibernetike. Mo\u017eete ga prona\u0107i na<\/span> Google+<\/span><\/a>,<\/span> YouTube<\/span><\/a>u i<\/span> Twitter<\/span><\/a>u<\/span><\/p>\n <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Hitna potreba za dru\u0161tvenom reformom Sve dublje i nerje\u0161ive globalne krize, s popratnim manifestacijama dru\u0161tvene tjeskobe, zahtjevaju hitne promjene prevladavaju\u0107ih dru\u0161tvenih vrijednosti – koje su egocentri\u010dne, egoisti\u010dne i nemilosrdno kompetitivne – u nove, pozitivne vrijednosti, tj. u vrijednosti koje poti\u010du…<\/span><\/p>\nPozitivno orijentirani mediji – recept za pozitivnu dru\u0161tvenu reformu<\/b><\/h2>\n
\nUz razli\u010dite medijske alate, tu je i dobra stara usmena predaja kojom se mo\u017ee pokrenuti rasprava i potaknuti prihva\u0107anje odre\u0111enih ideja. Ideje se \u0161ire tako \u0161to razgovaramo o njima, bilo kod ku\u0107e, na poslu, s prijateljima, forumima na internetu ili na dru\u0161tvenim mre\u017eama. Podijelite li svoje mi\u0161ljenje o tome kako posti\u0107i bolji \u017eivot, ljudi \u0107e se zamisliti.<\/span><\/p>\nVa\u0161a tjelesna i dru\u0161tvena dobrobit ovisi o drugima<\/b><\/h2>\n
\n\u0160to jo\u0161 vi\u0161e iznena\u0111uje, Thompson je izlo\u017eio dodatne dokaze o dru\u0161tvenoj zarazi nagla\u0161avaju\u0107i da su Christakis i Fowler tako\u0111er otkrili kako \u201cpretilost ska\u010de s prijatelja na prijatelja \u010dak i preko velikih udaljenosti\u201d, da ljudi mogu utjecati jedni na druge \u010dak i ako se ne poznaju! Nadalje, Thompson je istaknuo da su otkrili kako ti utjecaji se\u017eu \u010dak do tri stupnja, tj., dru\u0161tvena se zaraza prenosi s prijatelja na prijatelja njegovog prijatelja.<\/span><\/p>\nNa\u0161em je dru\u0161tvu najpotrebnije posti\u0107i ve\u0107u pozitivnu povezanost<\/b><\/h2>\n